Koordinacija sa nadležnim zdravstvenim organima i drugim relevantnim
institucijama
Tela za upravljanje izborima često organizuju zajedničke operativne izborne centre pre izbora kako bi
olakšala koordinaciju sa drugim organima na državnom i lokalnom nivou. Ti centri su obično bili mesta
za službenike za vezu različitih bezbednosnih i obaveštajnih organizacija, kako bi se obezbedili mirni
izbori, iako je u nekim zemljama u njima prisutan i širi spektar državnih institucija. Tokom kriza u oblasti
javnog zdravlja kao što je pandemija COVID-19 nadležni zdravstveni organi treba da preuzmu značajnu
ulogu u tim koordinativnim centrima.
Iako tela za upravljanje izborima često vode koordinaciju koja se odnosi na izbore, s obzirom na obim
uticaja bolesti COVID-19 na sve aspekte svakodnevnog života, većina zemalja je organizovala posebne
radne grupe koje obuhvataju i kabinete osoba na najvišim položajima. Prednosti radnih grupa koje
obuhvataju kabinete premijera ili potpredsednika jesu brojne, a neke od njih su uklanjanje slojeva
birokratije i obezbeđivanje blagovremenog pristupa neophodnim finansijskim sredstvima. Pošto te radne
grupe mogu da postanu politizovane pre nego strogo tehničke, rukovodstvo tela za upravljanje izborima
treba da ostane usredsređeno na svoj zakonski mandat da pripremi i organizuje demokratske izbore.
Postoje tri ključna zadatka na koja tela za upravljanje izborima treba da se usredsrede kako bi u najvećoj
mogućoj meri doprinela koordinaciji sa drugim državnim institucijama i iskoristila tu koordinaciju, bez
obzira na to da li će se izbori na kraju održati ili ne. Sledeće tri radnje su od suštinske važnosti za sva
tela za upravljanje izborima koja imaju zadatak da organizuju neki izborni događaj tokom krize u oblasti
javnog zdravlja:
▪
▪
▪
Izvršiti zajedničku procenu rizika u oblasti javnog zdravlja sa lokalnim organima nadležnim
za javno zdravlje i stručnjacima koja pokriva sve izborne procese i rizike od prenošenja koji
oni predstavljaju. Ovo se vrši uz procenu rizika koju neka tela za upravljanje izborima već vrše
sa tačke gledišta integriteta izbora (tj. kako bi se sprečile prevare sistemska manipulacija i zloupotreba);
Na osnovu zaključaka procene i konsultacija sa zainteresovanim stranama – npr. političkim
strankama, organizacijama civilnog društva (OCD) i grupama posmatrača – izraditi plan za
ublažavanje rizika u kojem se detaljno navode neophodne promene propisa i postupaka i
dodatni materijali koje treba nabaviti za članove organa za sprovođenje izbora i ostale
zainteresovane strane kako bi oni ispunjavali svoje uloge. U nekim situacijama se mogu
razmotriti i zakonske izmene i dopune.30 Tela za upravljanje izborima takođe će morati da sačine
planove za sprovođenje aktivnosti na terenu i obaveštavanje javnosti o tim merama za
ublažavanje rizika;
Integrisati plan za ublažavanje rizika u ažurirani plan rada tela za upravljanje izborima. Zbog
toga će najverovatnije biti potrebno ažuriranje izbornog kalendara i budžeta.
1. faza: Predizborne aktivnosti
Planiranje izbora i resursa
Napomene o odlaganju i ostalim modifikacijama izbornog kalendara i zakonskih odredaba
Pošto se COVID-19 širi celim svetom, skoro 60 zemalja i teritorija je objavilo da će odložiti nacionalne i
lokalne izbore zbog straha da bi velika izborna okupljanja mogla da povećaju stope prenošenja i da tela
za upravljanje izborima ne bi mogla da se nose sa takvim rizicima na zadovoljavajući način. Iako takva
odlaganja ponekad mogu predstavljati najbolje rešenje za zaštitu glasača i članova organa za sprovođenje
izbora, ona takođe mogu otvoriti vrata političkim manipulacijama i zloupotrebama moći.31 Lideri mogu da
iskoriste krizu u oblasti javnog zdravlja kao izgovor za suspendovanje izbornih procesa i proširenje svoje
vlasti, nanoseći tako štetu demokratskim principima u trenutku koji je već osetljiv. Ukoliko je odlaganje
-12-