Kratak pregled
Uvod
Izbori obično obuhvataju velika okupljanja širom jedne zemlje, ne samo na dan izbora već i tokom
izbornih skupova i registracije glasača. Ti događaji povećavaju kontakte među ljudima i rizike od
direktnog i indirektnog prenošenja bolesti. Mali broj tela za upravljanje izborima ima sveobuhvatne
planove za upravljanje tim aktivnostima tokom širenja epidemija, što dovodi do nedovoljno vremena,
resursa i informacija za izvršenje neophodnih korekcija i bezbednog održavanja izbornih aktivnosti kada
se krize u oblasti javnog zdravlja iznenada materijalizuju. To se pokazalo i kada je u pitanju COVID-19,
bolest koju izaziva novi virus korona, koja je do danas dovela do odlaganja nacionalnih i lokalnih izbora
u skoro 60 zemalja i teritorija.1 Nekoliko tela za upravljanje izborima koja su odlučila da nastave sa
izborima tokom krize uglavnom nisu uspela da reše zabrinutost javnosti2 u pogledu zdravlja, što je dovelo
do male izlaznosti birača, problema sa kredibilitetom, povlačenja članova biračkih odbora, pa čak i
njihovog inficiranja.3
Kako bi pružila podršku telima za upravljanje izborima da se snađu u tako složenim okruženjima,
Međunarodna fondacija za izborne sisteme (IFES) u saradnji sa organizacijom Management Sciences for
Health (MSH), izradila je ovaj dokument usmeren na opšta pitanja iz oblasti javnog zdravlja za sve ključne
izborne procese i preporuke u cilju ublažavanja rizika od prenošenja virusa COVID-19. Preporuke u ovom
dokumentu sastavljene su na osnovu opštih smernica nadležnih zdravstvenih organa poput Svetske
zdravstvene organizacije (SZO) i Centara za kontrolu i prevenciju bolesti SAD (CDC), najnovijih dokaza i
naučnih studija u vreme objavljivanja i najboljih praksi i uspešnih mera koje sprovode tela za upravljanje
izborima u sličnim kontekstima.
Definisanje problema
Pošto tela za upravljanje izborima imaju ograničeno vreme i resurse da nabave potrebne materijale i
uvedu nove postupke u svoje procese, veoma je važno da napori na ublažavanju rizika budu deo krovne
strategije kojom se obezbeđuje optimizacija resursa i koja obuhvata i kontekstualizovanu procenu rizika
koji predstavlja COVID-19. Ukoliko se pravilno sprovedu, ove mere mogu značajno da ublaže rizik od
prenošenja virusa i da razumno umanje strah ljudi od infekcije tokom izbornih procesa, koji bi inače
mogao drastično da smanji izlaznost birača i da negativno utiče na legitimnost rezultata.
Treba takođe pomenuti sledeće: iako će preporuke ponuđene u ovom dokumentu na najmanju moguću
meru svesti rizik za javno zdravlje i povećati poverenje glasača i članova organa za sprovođenje izbora,
različiti konteksti predstavljaju različite nivoe opasnosti, a izbori uz lično prisustvo možda nisu uvek
najbolji pravac delovanja. Odluke u pogledu toga da li i kako održavati različite izborne aktivnosti biće
uspešnije ukoliko:
▪
▪
▪
Budu donete imajući u vidu sveobuhvatne procene rizika izrađene u koordinaciji sa
organima nadležnim za javno zdravlje;
Uzmu u obzir tačke gledišta političkih stranaka i civilnog društva koje predstavljaju
kompletan spektar izbornih jedinica u zemlji; i
Budu zasnovane na zajedničkom razumevanju svih rizika koje predstavlja održavanje izbora
tokom krize.
-3-